Gradsko veće Mineapolisa, grada u kome je pre dve nedelje od strane policajca ubijen Afroamerikanac Džordž Flojd, donelo je odluku da raspusti gradsku policiju i postojeću službu zameni novim sistemom javne bezbednosti.

Zahtevi za promenama u funkcionisanju i finansiranju policijskih službi naišli su na veliki odziv i postali su jedan od temeljnih zahteva koji se mogu čuti na uličnim protestima širom Sjedinjenih Država.

Reforme policije otpočele su u nekoliko američkih gradova, a do sada najveća pobeda dvonedeljnih protesta izvojevana je upravo na javnom skupu održanom u nedelju u Mineapolisu, na kome je većina od dvanaest članova Gradskog veća donela odluku za raspuštanje Policijske uprave. Ukazavši na činjenicu da postojeći sistem nije moguće reformisati, članovi gradskog veća su pred stotinama okupljenih obećali stvaranje novog sistema javne bezbednosti. “U Mineapolisu i ostalim gradovima širom SAD, jasno je da postojeći sistem policijske uprave ne čini naše zajednice bezbednim”, poručila je Liza Bender, predsednica Gradskog veća. “Naši pokušaji za sprovođenje postepene reforme nisu uspeli i tačka. Naša obaveza je da uradimo ono što je neophodno kako bismo učinili svakog člana zajednice bezbednim i, da budemo iskreni: policija Mineapolisa to ne čini. Obavezali smo se da raspustimo policiju kakvu poznajemo i oformimo sistem javne bezbednosti koji će nas učiniti sigurnima”, dodala je. To se moglo pročitati i na tviter nalogu članice Gradskog veća, Alondre Kano.

Ovakvu odluku podržalo je devet od dvanaest članova Veća, što predstavlja apsolutnu većinu i znači da je gradonačelnik, koji je tokom vikenda izrazio neslaganje sa raspuštanjem policije, ne može preinačiti. I dok je nadležnost nadzora nad Policijskom upravom u rukama gradonačelnika, Gradsko veće odlučuje o budžetu i javnim politikama, što znači da prekidom finansiranja i donošenjem uredbi može rasformirati gradske policijske snage.

Ubistvo Džordža Flojda pokrenulo je pitanje kako bi zapravo policija trebalo da izgleda, a za aktiviste koji se godinama zalažu za promenu sistema javne bezbednosti ovaj potez predstavlja prekretnicu za koju veruju da će voditi transformaciji postojećeg sistema. Zahtevi za ovakvom reformom nisu ograničeni samo na Mineapolis. Zvaničnici drugih gradova, među kojima je i Njujork, počeli su da razmišljaju o preusmeravanju određenog dela sredstava i nadležnosti policijskih snaga ka agencijama socijalnih službi. Džulija Salazar, senatorka iz Njujorka i pripadnica Demokratskih socijalista, za The Guardian je izjavila da je videti da zakonodavci koji ne pripadaju levici podržavaju značajna smanjenja u finansiranju njujorške Policijske uprave veoma ohrabrujuće, čak “pomalo nadrealno”.

Za sada, međutim, nijedna gradska uprava nije otišla daleko kao u Mineapolisu. Iako još uvek ne postoji konkretan plan reformi, u intervjuima objavljenim u nedelju članovi Gradskog veća Mineapolisa obećali su da će plan biti izrađen u saradnji sa građanima. Aleksandra Kano, koja se nalazi na čelu Komiteta za javnu bezbednost Gradskog veća, poručila je da je potrebno stvoriti prostor za diskusije, “protesti su dobri i potrebni, konferencije za medije su dobre i potrebne. Potreban je i neki treći prostor gde ćemo biti posvećeni jedni drugima”.

Okupljeni u parku u Mineapolisu odluku su dočekali uz ovacije, a njihova pobeda u ovom gradu verovatno će inspirisati i pobornike sličnih reformi u ostalim gradovima širom Sjedinjenih Država. Ostaje da se vidi kako će najavljene reforme biti sprovedene, ali i kakve će reakcije ova, zaista istorijska odluka, tek izazvati.

Ivana Milićević