Iako će 3. novembra 2020. godine oči najvećeg dela američkog i svetskog javnog mnjenja biti uperene prema borbi između Donalda Trampa i Džozefa Bajdena, istog dana biće održani izbori za najviše predstavničko telo Sjedinjenih Država – Kongres.

Da podsetimo, Kongres SAD predstavlja zakonodavno telo sastavljeno iz Predstavničkog doma i Senata koje skupno broji 535 članova. Predstavnički dom okuplja 435 kongresmena sa dvogodišnjim mandatom, i stoga će 3. novembra američki građani odlučivati o kompletnom sastavu Predstavničkom doma.

Kada je reč o Senatu on broji 100 članova (iz 50 saveznih država po dvoje predstavnika) i oni se biraju na mandat od 6 godina. Međutim, za razliku od članova Predstavničkog doma, mandat senatora nije ujednačen, te se na svake 2 godine održavaju izbori za trećinu članova ovog doma. Na ovogodišnjim izborima, odlučivaće se o 35 senatorskih mesta, imajući u vidu da Arizona i Džordžija održavaju tzv. specijalne izbore u terminu redovnih.

Od pomenutih 35 mesta o kojima će se glasati 3. novembra, 23 su republikanska, a 12 trenutno drže demokrate. Jasno je da su republikanci u nepovoljnijoj poziciji, s obzirom da brane gotovo dvostruko veći broj senatorskih mesta. Imajući u vidu da je trenutni odnos snaga u Senatu 53 prema 47 u korist republikanaca, za demokrate bi bilo dovoljno da, ukoliko odbrane svih svojih 12 mesta, od republikanaca preuzmu još svega 4 mesta, čime bi obezbedili većinu u gornjem domu.

Ne treba zaboraviti i da će se 3. novembra, zajedno sa predsednikom Sjedinjenih Država, birati i potpredsednik, koji po Ustavu SAD obavlja i funkciju predsednika Senata. S tim u vezi, ukoliko bi Džo Bajden pobedio na izborima, njegov potpredsednik bi zauzeo poziciju predsednika Senata. Imajući u vidu da predsednik Senata ima presudni glas u nerešenom ishodu glasanja, to bi značilo da je za demokrate dovoljno da od 23 republikanska mesta koja su u igri 3. novembra osvoje 3, odbrane svojih 12, i na taj način ovladaju Senatom.

Portal FiveThirtyEight navodi 13 senatorskih mesta u kojima bi kandidati Demokratske partije potencijalno mogli da, sa manje ili više šanse, pobede republikance. To su Kolorado, Arizona, Mejn, Severna Karolina, Ajova, Montana, Džordžija (u kojoj će se održati i redovni i specijalni izbori), Kanzas, Teksas, Aljaska, Južna Karolina i Kentaki. Međutim, teško je poverovati da Demokrate zaista mogu da pobede u svim pomenutim državama, a u poslednje četiri, njihove šanse su u domenu teorije.

Gde možemo da očekujemo pobedu Demokrata?

Iako će gotovo u svim nabrojanim državama biti zanimljivo pratiti izbornu trku sa Senat, jedine dve države gde bismo sa velikom izvesnošću mogli da očekujemo pobedu Demokrata jesu Kolorado i Arizona.

U Koloradu će se za mesto u Senatu nadmetati aktuelni senator Kori Gardner (Cory Gardner) i bivši guverner ove države Džon Hikenluper (John Hickenlooper). Prema istraživanjima koje navodi portal RealClearPolitics, kandidat Demokratske partije, Hikenluper ima ubedljivu prednost, od čak 13% u odnosu na republikanskog kandidata. Međutim, ovde treba dodati da je rađeno samo jedno istraživanje sredinom juna i da ogromnu marginu koja je prikazana u rezultatima treba uzeti sa rezervom.

Što se tiče Arizone, stvari takođe idu na vodenicu demokrata. Njihov kandidat Mark Keli (Mark Kelly) prema svim istraživanjima ima komotnu prednost u odnosu na republikanku Martu MekSali (Martha McSally). Dok CNN daje Keliju prednost od 7%, prema istraživanjima NBC News-a, čak 12% više birača podržava demokratskog kandidata u Arizoni.

Pored Kolorada i Arizone, gde je očekivano da će demokrate odneti pobedu, još nekoliko država bi na novembarskim izborima mogle glasati za „plave“. To su, pre svega, Severna Karolina, Mejn, Ajova i Montana, a možda čak i Džordžija.

Severna Karolina, sa svojih 15 elektorskih glasova i prilično ujednačenim odnosom snaga između Bajdena i Trampa, predstavljaće jednu od ključnih „kolebljivih država“ na predsedničkim izborima. Njen značaj nije ništa manji ni kada govorimo o izborima za Senat. Aktuelnog republikanskog senatora Toma Tilisa (Thom Tillis) izazvaće nekadašnji senator ove države i ratni veteran Kal Kaningem (Cal Cunningham). Agregacija istraživanja koju vrši RealClearPolitics, pokazuje da kandidat Demokratske partije i u ovoj državi ima solidnu prednost od 5,2%.

Što se tiče Mejna, ovde će trka biti daleko neizvesnija nego u Arizoni, Koloradu ili Severnoj Karolini. U duelu dve dame, republikanke Suzan Kolins (Susan Collins) i Sare Gideon (Sara Gideon) iz Demokratske partije, blaga prednost u ovom momentu svakako je na strani demokratske kandidatkinje. Agregacija portala RealClearPolitics daje Sari Gideon prednost od 2,5%.

Ako će Mejn biti neizvestan, u Ajovi i Montani je još nezahvalnije bilo šta prognozirati. Iako i u ove dve države istraživanja daju minimalnu prednost „plavima“, do izbora bi još svašta moglo da se promeni. Zanimljivo će biti pratiti i izbore u Džordžiji. Ovde aktuelni senator, republikanac Dejvid Perdu (David Perdue) vodi za 3% u odnosu na demokratskog kandidata Džona Osofa (Jon Ossoff), prema anketama FOX-a. Takođe, prednost senatoru Perduu daje i istraživanje koje su početkom jula radile kuće OAN i Gravis.

Kao što iz ove analize možemo da zaključimo, ne mali broj, trenutno republikanskih mesta u Senatu, mogao bi nakon novembarskih izbora biti „obojen u plavo“. Međutim, ne treba smetnuti sa uma, da bi za scenario u kojem demokrate preuzimaju većinu u Senatu bilo neophodno da istovremeno odbrane, ako ne sve, onda najveći broj od svojih 12 senatorskih mesta.

Republikanci će svoju šansu svakako potražiti u Alabami, tradicionalno „crvenoj“ državi, u koju predsednički kandidat Demokrata nije pobedio pune četiri decenije. Demokratski senator Gordon Daglas Džons (Gordon Douglas Jones) je na specijalnim izborima 2017. godine veoma tesno, i za mnoge neočekivano, pobedio republikanskog kandidata Roj Mura (Roy Moore). Trenutna istraživanja, koja prenosi portal FiveThirtyEight, pokazuju da republikanski kandidat, Tomi Tubervil (Tommy Tuberville), ima značajnu prednost od 8% u odnosu na Džonsa. Stoga, možemo očekivati da će Alabama, najverovatnije, ponovo biti republikanska.

Još je nekolicina država u kojima bi Republikanska partija mogla da se nada pobedi, ali su joj šanse u njima daleko manje nego u Alabami. To je pre svega Mičigen, ali potencijalno i Minesota ili Novi Meksiko.

U svakom slučaju, očekuju nas veoma neizvesni izbori za američki Senat (prema trenutnoj situaciji sudeći, neizvesniji i od samih predsedničkih izbora). Jedino što sada sa sigurnošću možemo da konstatujemo, to je da, ko god bude imao većinu u Senatu, ona će svakako biti minimalna, a ne treba da nas iznenadi i ako budemo imali u potpunosti izjednačen Senat.

Imajući u vidu parlamentarnu kulturu u Sjedinjenim Državama, i činjenicu da u Senatu ne postoji potpuna partijska lojalnost senatora (nalik na onu koju srećemo u evropskim parlamentima), možemo da zaključimo da, ko god bude sedeo u Beloj kući, zasigurno neće imati odrešene ruke za sprovođenje svoje politike. A ukoliko Kongres i Bela kuća budu „obojeni različitim bojama“ videćemo kako, maestralno zamišljen sistem „kočnica i ravnoteža“, funkcioniše u praksi.


Sava Mitrović