Povratak Hilari Klinton na velika vrata. Da li je počeo Sandersov pad?

Početak trke za demokratsku nominaciju dočekan je, za razliku od republikanske, bez previše uzbuđenja. Nije bilo dileme u pogledu favorita. Zašto bi i bilo? Hilari Klinton je prikupila najviše sredstava za kampanju, dva puta više od Bernija Sandersa, Teda Kruza i Marka Rubija, tri puta više od Bena Karsona i čak trinaest puta više od Džona Kejsika.

Među njenim najvećim donatorima su Džorž Soroš i Haim Saban, milijarderi i predstavnici krupnog kapitala koji godinama utiču na političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i važe za osobe koje znaju da prepoznaju uspeh. Njenu kandidaturu podržao je ubedljivo najveći broj senatora, kongresmena, guvernera i predstavnika aktuelnog i nekadašnjeg establišmenta. Njen muž, Bil Klinton, od samog početka je uzeo značajno učešće u kampanji i iskoristio sve raspoložive resurse u svrhu uspeha svoje supruge. Takođe, demokratsku trku za nominaciju „trčalo“ je od samog početka samo troje kandidata, a nakon Ajove taj broj se sveo na dva – Hilari Klinton i Berni Sanders. Čak je i jedina osoba koja pored Hilari ne bi slovila za apsolutnog autsajdera, Džozef Bajden, odustao od ulaska u borbu za nominaciju.

Međutim, nije sve krenulo po planu. Početak 2016. godine bio je izuzetno težak za Hilari Klinton. Demokratski preliminarni izbori, već viđeni kao njen slavljenički karavan na putu ka okršaju sa republikanskim kandidatom, pretvorili su se u rovovsku borbu sa čovekom koji do prošle godine čak nije ni bio demokrata. Berni Sanders, senator iz američke države Vermont, decenijski borac za prava manjina i rasnu jednakost, buntovnik, sledbenik Martina Lutera Kinga, protivnik krupnog kapitala i ubeđeni socijasta, učinio je sve da put Hilari Klinton ka demokratskoj nominaciji bude posut trnjem, a ne ružama. Žestok poraz u Nju Hempširu i tesne pobede u Ajovi i Nevadi predstavljali su pravi politički zemljotres među demokratama i početak nominacija kakav su teško zamišljali u najveći optimisti u timu Bernija Sandersa.

Berni Sanders je pokvario unapred pripremljeno slavlje.  Hilari se suočila sa sličnim problemom koji je imao i Džeb Buš. Kao nekadašnja pripadnica establišmenta Baraka Obame, supruga bivšeg predsednika SAD i miljenica krupnog kapitala, susrela se sa neočekivanim izazovima. Birači su sve glasniji u povicima protiv aktuelnog i bivših establišmenta. Njihove preferencije u pogledu zahteva za iskusnim i već dokazanim liderom na čelu države znatno su izmenjene. Brojni analitičari ukazuju da 2016. godina nije mogla biti nepovoljnija po miljenike establišmenta. Ukoliko ste, pritom, pripadnik porodice Klinton i nekadašnja državna sekretarka, stvari ne mogu biti gore. Glasači u SAD u sve većoj meri žele nova lica, dok „starim“ ne mogu da oproste godine ekonomskih kriza i nezaposlenosti, nepotrebne ratove i permanentnu neizvesnost.

Južna Karolina bila je prekretnica za oba kandidata i toga su i Sanders i Klinton bili svesni.  Sve prognoze i ankete ukazivale su na ubedljivu pobedu Hilari Klinton u ovoj državi, ali posle svih iznenađenja na početku nominacija, na njih se niko nije previše obazirao. Ulozi su bili ogromni. Sa pobedom ili bar porazom sa malom razlikom, Sanders bi zadržao početni zanos i postao kandidat koga čak i najveći skeptici moraju ozbiljno uzeti u razmatranje. Prepoznao je trenutak i, prema rečima Moli Bol (Molly Ball), novinarke „USA Today“, uložio ogroman novac u tv reklame i imao preko 200 plaćenih volontera. Sa druge strane, poraz bi dodatno uticao na već poljuljanu ulogu favorita Hilari Klinton, koja još od nominacija 2008. godine iz Južne Karoline nosi ružne uspomene. Tada je osvojila 29% glasova manje od Baraka Obame. Momentum je bio užasno važan. Izbori u Južnoj Karolini bili su poslednji pre „SuperUtorka“, dana kada demokrate izlaze na izbore u jedanaes saveznih država.

Ovog puta iznenađenja nije bilo. Hilari Klinton je u Južnoj Karolini osvojila 73,5% glasova i 39 delegata, dok je Berni Sanders osvojio 26% glasova i 14 delegata. Čini se da je Hilari Klinton ostvarila, zapravo, prvu značajnu pobedu u 2016. godini i to u istoj državi gde je pre osam godina izgubila sa 29% glasova razlike. Pobeda je za Hilari Klinton imala dodatnu težinu. Konačno je dobila na svoju stranu afro-amerikance koji su, prema poslednjim istraživanjima, u postotku od 86% glasali za nju. Pobeda bi mogla da znači da je Hilari na putu stvaranja Obamine dobitne kombinacije u oba izborna ciklusa: bel(c)i liberali, manjinske grupe i mladi glasači. Naravno, na tom putu će morati da pridobije i mlade, koji i dalje u najvećoj meri glasaju za Bernija Sandersa.

Da li je poraz u Južnoj Karolini definitivan kraj Bernija Sandersa? Ne, ali bi loš rezultat tokom „SuperUtorka“ to mogao da znači. Prema svim istraživanjima, predviđaju se ubedljive pobede Hilari Klinton u Teksasu, Tenesiju, Virdžiniji, Džordžiji, Masačusetsu, Minesoti, Arkanzasu i nešto tesnija u Oklahomi, dok se očekuje da Sanders ostvari pobedu u matičnom Vermontu. Sanders se nakon poraza u Južnoj Karolini odmah okrenuo „SuperUtorku“ i čini se da je počeo borbu za svoj o(p)stanak u trci za demokratsku nominaciju. Već desetak dana njegovi rejtinzi stagniraju, dok je Hilari nakon nekoliko nedelja uspela da zaustavi pad. Možda Sanders još uvek nije dostigao vrhunac, ali će za „korak više“ morati da izvadi još nekoliko karti/ideja iz rukava.