Izborni ciklus Sjedinjenih Američkih Država izaziva veliku pažnju širom sveta, ali pogotovo u Evropskoj uniji. EU i SAD su ključni ekonomski i politički partneri. Iako se ne slažu po svim pitanjima do detalja, kao na primer po pitanju klimatskih promena, zajedničkih interesa je mnogo te je tako za EU ključno ko će naslediti Baraka Obamu u Beloj kući. EU i njene interese u ovom slučaju treba posmatrati i tumačiti višeslojno: nivo EU institucija i lidera, nivo Vlada država članica EU, kompanija i građana. Izbor između republikanaca (izvesno Donalda Trampa) i demokrata (izvesno Hilari Klinton) za EU je donekle poprilično očigledan uz određene zadrške. U narednih nekoliko redova ću ukratko objasniti pozicije na svim nivoima.

EU institucije prećutno za Hilari

EU institucije koje uključuju Evropsku komisiju, Savet EU i Evropski parlament se trude da javno ne izražavaju svoje mišljenje o izborima i demokratskom procesu u SAD. Svesni su da bi bilo kakva brzopletost na jeziku mogla kasnije da ih košta, kada SAD predsednik/ca bude i poznat/a. EU i SAD savezništvo bi trebalo da bude mnogo stablinije da bi zavisilo od ličnih stavova onih koji donose odluke. No, istupi republikanskog kandidata Donalda Trampa o Briselu kao ,,đavoljoj rupi’’ i Evropi kao nebezbednom mestu ali i o zabrani ulaska Muslimana u SAD su naterale čak i nemački odmerenog predsednika Evropskog parlamenta, Martina Šulca da izjavi da ni Amerika ni Evropa nisu spremne za takvog predsednika i da bi on preferirao drugog kandidata. Hilari je nezvanično viđena kao prikladniji kandidat ali i kao neko ko bi nastavio Obaminu spoljnu politiku. Koliko je ta politika prijala Evropi, druga je priča. Još jedan od elemenata koji se baš ne dopada svima je Trampovo medijsko koketiranje sa ruskim predsednikom, Vladimirom Putinom. Geopolitički trougao EU-SAD-Rusija je komplikovana afera u kojoj EU uglavnom igra na strani SAD, ali ne baš uvek po sopstvenom nahođenju. Same države članice EU su rascepkane između razumevanja da je saradnja sa Rusjiom neophodna i onih, koje vođene Vašingtonom, često takvu saradnju a priori odbacuju.

Evropljani ne glasaju

Ne previše predsednika i premijera se oglasilo po pitanju američkih izbora osim nekoliko reči da poštuju demokratski proces. No, sami kandidati u SAD se dotiču Evrope često. Možda i evropski državnici ne bi toliko prećutno podržavali Hilari Klinton da Tramp nije, često u svojim govorima, otkazivao bezbednosnu podršku Evropi, nazivao Nemačku i Švedsku katastrofama i Merkelinu migrantsku politiku suludom. No, gotovo je sigurno da postoje i mnogi državnici unutar EU koji simpatišu Trampove istupe.

Velike evropske kompanije žele TTIP

EU i SAD već 3 godine pregovaraju o zaključenju Transatlantskog trgovinskog i investicionog partnerstva (TTIP), koji bi stvorio najveću zonu slobodne trgovine na svetu između ova dva entiteta. Velike kompanije sa obe strane Atlantika lobiraju da se pregovori privedu kraju. TTIP je jako kontroverzan i mobilisao je civilno društvo i potrošače širom Evrope da protestuju protiv partnerstva zato što smatraju da će evropski standardi morati biti sniženi na američki nivo, za koji smatraju da je niži. Tramp je u nekoliko navrata osudio slobodnu trgovinu, koja navodno seli poslove izvan Amerike, te tako opet nije viđen kao idealan kandidat ni za biznis zajednicu. Hilari s druge strane, kao poznati prijatelj kompanija je viđjena kao mnogo bolje rešenje.

EU građani bi glasali za Hilari ili Bernija

Prema istraživanju YouGov-a u Evropi, čiji su rezultati objavljeni krajem marta ove godine, 46% ispitanika bi glasalo za Hilari, 14% za Bernija Sandersa a samo 6% za Trampa. Čak 46% ispitanika je odgovorilo da bi se osetili uplašenim ako bi Tramp postao predsednik SAD-a, a 40% njih bi bilo razočarano. S druge strane; 40% bi osetilo olakšanje i optimizam ako Hilari pobedi. Hilari je viđena i kao najstručnija kandidatkinja, koja bi unapredila odnose EU i SAD i promovisala svetski mir.

SAD izbori će biti praćeni sve pomnije i sa ove strane okeana kako budu napredovali. Sama činjenica da je Hilari toliko popularna ne govori toliko o kvalitetu njenih politika već o tome da trenutno, barem u očima Evropljana, nema podjednako zrelog rivala. Evropljani sada biraju između Trampa, koji je spalio mostove svojim izjavama, i nje. Osim ako se ne desi neko iznenađenje u republikanskom taboru. Bilo kako bilo, EU građani ne mogu glasati na američkim izborima, već će cela EU tiho morati da prihvati kakav god da je ishod i da radi na održavanju ili produbljivanju odnosa dva ekonomska džina. Jedan drugom su neophodni, jer se samo zajedno mogu odupreti naraslim zemljama Istoka.