Donald Tramp je ušao u istoriju kao jedini američki predsednik protiv koga je proces opoziva pokrenut dva puta. Na sednici Predstavničkog doma održanoj u sredu, 13. januara, pokrenuta je procedura za novi impičment predsednika Trampa, iako nas tek nekoliko dana deli od isteka njegovog predsedničkog mandata, što naizgled nameće pitanje o svrshishodnosti opoziva odlazećeg predsednika.

Iako će glasanje o opozivu u Senatu po svemu sudeći doći na red nakon stupanja na dužnost novog predsednika, Džozefa Bajdena, interesovanje za ishod nije ništa manje, s obzirom da se, kako prenosi Politico, o glasanju govori kao o „referendumu o tome da li Tramp treba da ima mogućnost da se ponovo kandiduje za federalnu funkciju“.

Hoakin Kastro, član Predstavničkog doma Kongresa i jedan od devet menadžera impičmenta koje je imenovala spiker Predstavničkog doma, Nensi Pelosi, u nedelju je za ABC objasnio suštinu pokretanja ove procedure. Naime, u ovom specifičnom slučaju jedan od ciljeva impičmenta jeste da se onemogući predsedniku Trampu da se u budućnosti ponovo kandiduje na mesto predsednika. „Razlog za to jeste da neko ko je podsticao nerede, napad na vladu Sjedinjenih Država ne treba da bude predsednik ponovo. Tako da nije dovoljno samo osigurati da se njegovo ponašanje suoči sa posledicama. Svakako i to, ali čak i nakon što napusti funkciju, potrebno je osigurati da se ne može ponovo kandidovati za predsednika“, poručio je Kastro.

Član Predstavničkog doma, Džejmi Raskin je Trampove aktivnosti nakon predsedničkih izbora – višemesečno negiranje legitimnosti rezultata koje je i eskaliralo napadom njegovih pristalica na Kapitol 6. januara – okarakterisao kao „najozbiljniji zločin koji je jedan predsednik ikada počinio prema Sjedinjenim Državama“.

Sa druge strane, jedan od Trampovih saradnika, senator Lindzi Grejem, upozorava da bi insistiranje demokrata na optužbi vodilo daljoj polarizaciji u zemlji. On je u nedelju uputio pismo Čaku Šumeru, lideru manjine u Senatu, sa predlogom da podrži glasanje o odbacivanju Zakona o impičmentu Predstavničkog doma. „Odlagaćemo u nedogled, ako ne zauvek, oporavak naše nacije ako drugačije postupimo“, poručio je Grejem. On u pismu navodi da potpredsednik Majk Pens i lider većine u Senatu Mič Mekonel nisu prekršili svoje zakletve da će štititi Ustav, odbivši pozive na neustavno preokretanje rezultata predsedničkih izbora. Međutim, Grejem piše da će, ukoliko se proces impičmenta nastavi, prvo delo Čaka Šumera kao lidera većine u Senatu, što će uskoro postati, biti „pokušaj osvete“, na šta bi se Senat „prisilio“, što je „samo po sebi neustavna radnja u ovoj sramotnoj sagi – procesu opoziva bivšeg predsednika“. Za sada, odgovor na pismo senator Grejem još uvek nije dobio.

Nakon što novooizabrani senatori polože svoje zakletve, odnos snaga biće 50-50, uz glas potpredsednice Kamale Haris koja demokratama donosi većinu pri podeljenim glasanjima. S obzirom da je za odluku o opozivu potrebno dve trećine glasova, uz glasove svih demokrata biće neophodno za impičment pridobiti i podršku sedamnaestoro republikanskih senatora. Uz odluku o opozivu, članovi Senata će, na izvestan način, suditi i o izborima 2024. godine, na kojima je svoje učešće Donald Tramp i ranije najavljivao, te potencijalno i o važnim promenama koje mogu da uslede u Republikanskoj partiji.  


Ivana Milićević