Nakon vrlo interesantne izborne trke, ali i neizvesnog čekanja izbornih rezultata Amerika je dobila novog predsednika. Džozef Bajden krunisao je svoju političku karijeru dugu skoro 50 godina dobivši najviše glasova u istoriji američkih izbora. Ogromno poverenje koje je dobio od Amerikanaca tek će morati da opravda, ali jedno od najvažnijih pitanja je – kakvu će Ameriku proizvesti novoizabrani predsednik SAD?

U svojoj izbornoj agendi Bajden je obećavao mnogo toga. Mnogo je problema koji se već nameću novoizabranom predsedniku, od kojih su svakako najvažnija pitanja vezana za izlazak iz ekonomske krize, rešavanje velikih zdravstvenih problema izazvanih virusom korona, pitanja spoljne politike, multilateralizam, smanjivanje rasnih tenzija, problemi sa imigrantima, trgovinski rat sa Kinom, odnosi sa drugim zemljama…

Ekonomija i virus korona su definitivno najaktuelnija i najvažnija pitanja za svakog Amerikanca. Ova dva pitanja međusobno su isprepletana, ekonomija mnogo zavisi od toka pandemije i u tom smislu je uslovljena njom. Međutim, pitanja koja Bajdenu već stoje na stolu su pitanja novih radnih mesta, podizanje minimalne zarade i vraćanje ekonomije u, koliko-toliko, normalne tokove. Bajden je obećao da će potrošiti „koliko god bude morao“ na odobravanje kredita malim preduzećima, prenosi Danas. Koliko je ozbiljan u svojim namerama da što pre trenutnu pandemiju suzbije govori i činjenica da je već sastavio krizni štab koji će se u narednom periodu baviti što efikasnijim suzbijanjem pandemije virusa korona. Kada je u pitanju problematično zdravstvo, Bajden ipak, ne ide toliko daleko da prihvati univerzalno zdravstveno osiguranje za sve. Međutim, najavljuje proširenje čuvenog Obamakera i osiguranje za čak 97% Amerikanaca.

Kada je u pitanju spoljna politika, Bajden zaista ima potpuno drugačiji pristup od Trampa. Iako je rekao da će se kao predsednik prvo usredsrediti na nacionalna pitanja, pitanja spoljne politike su neminovna. Trampov izolacionistički pristup i izlazak iz mnogih međunarodnih organizacija u kojima nema pravo veta je potpuno drugačiji od Bajdenovog multilateralnog. U tom smislu, Bajden će se usredsrediti na obnavljanje američkog globalnog liderstva i ponovo se priključiti Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, Pariškom klimatskom sporazumu, a verovatno i Iranskom nuklearnom sporazumu. Takođe, ono što se može pretpostaviti da će biti jedan od prvih Bajdenovih spoljnopolitičkih poteza je vraćanje dobrih odnosa sa Evropom, odnosno Briselom. Bolji odnosi sa starim američkim saveznicima i bolji odnos sa NATO. Povećanje sankcija Moskvi, ali i širenje NATO – a kao tampon za region i stavljanje Ukrajine kao spoljnopolitičkog prioriteta SAD. Kada su u pitanju odnosi na relaciji Velika Britanija SAD očekuju se hladniji odnosi zbog nedavnog Bregzita.

Izolovana Amerika, dalje od svojih saveznika je upravo ono što Kina želi da vidi. Jedno veoma važno pitanje koje se postavlja u kontekstu SAD i Kine je – da li je Bajden u poziciji da utiče na globalne institucije da vrše pritisak na Kinu u pogledu trgovine? Kina bi u tom slučaju imala manje prostora za manevrisanje nego pod Trampovom administracijom.

Početkom ove godine kada se predsednička kampanja tek zahuktavala Džo Bajden je imao ogroman prostor za kritiku aktuelnog predsednika, bez veće odgovornosti i posledica. Nije mu promakla ni jedna jedina prilika da kritikuje Trampove poteze – ekonomske, zdravstvene, spoljnopolitičke. Kako stvari stoje Džo Bajden od početka sledeće godine imaće priliku i mogućnost da sve promeni, ali uz veliku odgovornost. Sa druge strane imaće odlazećeg predsednika Donalda Trampa koji ume da bude vrlo kreativan kada su u pitanju kritike i komentari, sada već sa mnogo manje odgovornosti nego pre.


Minja Rogan