Predstavnički dom američkog Kongresa, na u kome većinu čine demokrate, u petak je izglasao zakon kojim prestonica Vašington (Distrikt Kolumbija) dobija status 51. američke savezne države.

Koliko je ovaj federalni distrikt važan potvrđuje činjenica da se upravo ovde nalazi sedište sve tri grane američke savezne vlasti ali i sedište Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Organizacije američkih država, kao i mnoge druge međunarodne i državne institucije od velikog značaja.

Ovaj federalni okrug, s obzirom na to da nema status države, nema ni svoje predstavnike u Kongresu, što naročito frustira njegove stanovnike, koji se zbog toga osećaju kao manje jednaki u poređenju sa ostalim građanima SAD. Ova tema je frustrirajuća i za  većinu u Demokratskoj partiji, imajući u vidu da je Vašington Distrikt Kolumbija, po pravilu, „plav“, odnosno naklonjen demokratama.

Proces stvaranja nove države u okviru Sjedinjenih Američkih Država propisan je Ustavom. Član 4 deo 3 američkog Ustava glasi:

„Kongres može primiti nove države u uniju, ali ni jedna nova država neće biti formirana ni podignuta u okviru nadležnosti bilo koje druge države; bilo koja druga država ne može biti formirana spajanjem dveju ili više država ili delova država, bez saglasnosti zakonodavnih vlasti tih država kao i saglasnosti Kongresa. Kongres će imati moć donošenja svih potrebnih pravila i propisa koji se odnose na teritoriju ili drugu imovinu koja pripada SAD.“

Zakon kojim bi D.K. Vašington trebalo da postane 51. američka savezna država Predstavnički dom je usvojio sa 232 glasa “za“ i sa 180 glasova “protiv“. Ovu odluku, naravno, moraće da potvrdi i Senat u kom većinu trenutno imaju republikanci, prenosi RTS. „Sve ovo se radi zbog političke moći, da bi demokrate preuzele Vašington“, ocenio je kongresnem Čip Roj, republikanac iz Teksasa, prenosi Politika. Sa druge strane, gradonačelnica Vašingtona, Mjurijel Bauzer kaže da građani ovog distrikta samo traže ono što im pripada – ustavno pravo koje imaju svi ostali građani SAD.

 

Novo istorijsko glasanje nakon 27 godina dovelo je do novog upitnog statusa za prestonicu koja ima 700.000 stanovnika, ali ne i pravo glasa u Kongresu. Teritorija ove novonastale savezne države bi obuhvatala svu njenu trenutnu teritoriju osim spomenika i saveznih zgrada kao što su Bela kuća i Kapitol. Nova država pod nazivom Vašington Daglas Komonvelt bi imala svoje predstavnike a to bi bila dva senatora i jedan član Kongresa.

Međutim, s obzirom na to da je Bela kuća izrazila protivljenje ovakvom predlogu, ova odluka biće najverovatnije odbačena u Senatu u kojoj većinu imaju republikanski senatori. Predsednik Donald Tramp je izjavio prošlog meseca da „ova oblast nikad neće postati država jer bi to značilo još dva demokratska senatora u Kongresu“.

„Ne hvala. To se sigurno neće dogoditi“, jasno je demantovao Tramp.

Poslednje države koju su ovu proceduru uspešno sprovele bile su Aljaska i Havaji davne 1959. godine. Od tad tačno 50 saveznih država čine Sjedinjene Američke Države. Ove godine malo je verovatno da će ovaj distrikt zvanično dobiti status države, ali ostaje da vidimo da li će američka zastava na kraju ipak dobiti još jednu belu zvezdu, što bi moglo da se dogodi u slučaju eventualne promene većine u Senatu na novembarskim izborima u korist demokrata.


Minja Rogan