Pitanje nije bilo da li će se pandemija desiti, već kada, pošto su se svi uslovi za to odavno stvorili, i u njima živimo. Velika urbanizacija, intenziviranje međunarodne razmene demografsko ubrzanje samo su neki od tih uslova, kaže francuski epidemiolog profesor emeritus Vilijam Dab. Drugačije rečeno, ovo je vrhunac procesa globalizacije, kakav ipak niko nije zamišljao. Više se ne broje rezultati izbornih anketa, kolike su američke carine na kinesku robu i obrnuto, koliki su nacionalni bruto proizvodi, već samo oboleli i preminuli od novog virusa korona (Kovid-19), medicinske maske i rukavice, respiratori, zaštitna odela i novopodignute poljske bolnice – kao u ratnim vremenima.

Kovid-19 nametnuo je dinamiku života i rada na planeti, koja nije zabeležena u novijoj istoriji. To što su vlade na gotovo identičan način odgovorile na istu zdravstveno-bezbednosnu pretnju, zatvaranjem  granica, nameće pitanje da li je liberalni svet, koji počiva na principima slobodnog globalnog tržišta (sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga), demokratiji i poštovanju osnovnih ljudskih prava, ustuknuo pred izazovima surovog realizma, oličenog u zaštiti sopstvenog nacionalnog interesa.

Očekivani planetarni događaj – američki predsednički izbori 3. novembra 2020 – pod uticajem pandemije Kovida-19 dobilo je drugačiji tok. Predsednik Donald Tramp uveo je vanredne mere i u tim uslovima traje predsednička kampanja. Iako je predsednik Tramp rekao da Amerika nije predodređena da bude zatvorena zemlja, poput Italije i Španije koje su u karantinu, pandemija je od marta usporila život, a rivali za nominaciju Demokratske partije za predsedničke izbore svoje kampanje su preusmerili na internet.

Džozef Bajden i njegova supruga imali su virtuelne razgovore sa biračima iz država u kojima je u martu održano glasanje. U isto vreme, Berni Sanders je organizovao skup uz podršku svetski poznatih umetnika, muzičara Nila Janga i njegove supruge glumice Deril Hane. Kako se epidemija širila, odlučeno je da se glasanja u Luizijani, Džordžiji, Kentakiju i još desetak država odlože za maj i jun. Favorit je Džozef Bajden, čije osmogodišnje iskustvo potpredsednika tokom dva mandata predsednika Baraka Obame uliva veće poverenje.

Po okončanju epidemije, u predsedničkoj kampanji tokom leta, sigurno će određena alternativa Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, tzv. Obamaker iz 2010. godine, ponovo biti u centru političkog nadmetanja između kandidata demokrata i republikanaca. Novi pritisak na zdravstveni sistem Sjedinjenih Država predstavlja to što je dve trećine stanovništva u karantinu, više od 360.000 ljudi je obolelo, a 10.000 preminulo. Uprkos tome što mere socijalnog distanciranja daju rezultate, prognoze Bele kuće su da bi između 100.000 i 240.000 Amerikanaca moglo da izgubi život zbog Kovida-19. Svakodnevica je zaustavljena i podseća na holivudske filmove zbog kojih je svet pre desetak godina hrlio u bioskope, poput ostvarenja „Dan posle“ ili „2012“.

Ova situacija predstavlja test za politički opstanak predsednika Trampa. Kako to izgleda u praksi pokazao je primer bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, čija je Socijaldemokratska partija pobedila na parlamentarnim izborima 2002. godine zahvaljujući njegovom izuzetnom angažovanju i uspehu u savladavanju posledica poplava u Nemačkoj. U Sjedinjenim Državama čak se pominje mogućnost odlaganja predsedničkih izbora, ukoliko vanredne mere budu produžene do kraja godine.

Od liberalizma do realizma

Predsednik Tramp je izuzetno angažovan u snabdevanju zemlje osnovnim medicinskim materijalom. Zbog globalne jagme za zaštitnim maskama iz Kine, čija je cena pre početka pandemije u apotekama iznosila oko 10 centi, Tramp ne pita za cenu, pa su Francuska i Nemačka uputile optužbe Sjedinjenim Državama da su spremnošću da plate više od ostalih za ovu deficitarnu robu pretvorile tržište u “Divlji zapad“. Tako se pokazalo da je efekat pandemije na svetsko društvo višeslojan: prvo, pojavio je jaz unutar zajednice zapadnih zemalja koje dele zajedničke interese i vrednosti, posebno princip solidarnosti, dodatno narušen zatvaranjem šengenskih granica; drugo, izmeštanjem industrijske proizvodnje u azijsko-pacifički region, prvenstveno Kinu, i zadržavanjem visokotehnoloških grana, sektora usluga i finansija na svojoj teritoriji, radi unapređenja kvaliteta života, sam Zapad izazvao je slabljenje sopstvene bezbednosti i na kraju, potvrđeno je da „asimetrične“ bezbednosne pretnje, posebno klimatske promene i zaštita zdravlja, preovlađuju nad klasičnim bezbednosnim pretnjama kao što su ratovi.

Od Trumana do Trampa

Da li se zatvara krug u međunarodnom liberalnom poretku stvorenom posle Drugog svetskog rata, pod američkim uticajem i na principima mira i ekonomske saradnje, od Trumana do Trampa, koji simbolično i u izvornom pisanom obliku svojih prezimena imaju četiri ista slova (Truman/Trump)?

Opstanak međunarodnog liberalnog poretka zavisi od načina na koji će Sjedinjene Države i generalno zapadni svet odgovoriti na izazove koji dolaze izvan tog sistema. Zbog pandemije, američka ekonomija je iz skoro pune zaposlenosti početkom marta, prešla u recesiju za tri nedelje i u tom periodu nezaposlenost je porasla, sa 282.000 ljudi na 3,28 miliona. Početkom marta direktorka Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva, upozorila je da će rast privrede u ovoj godini biti manji za 2,9% u odnosu na prethodnu, dok su prognoze Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj da će, i bez svetske recesije, privredni rast biti nula ili negativan u mnogim privredama, uključujući i najveće.

Već odavno svet ima potrebu za novim modelom privrednog rasta i razvoja, jer se pokazalo da neoliberalizam, dominantan u američkoj privredi i međunarodnim organizacijama  (Međunarodni monetarni fond i Svetska banka), zasnovan na slobodnoj trgovini, otvorenom tržištu, privatizaciji, smanjenju državnih rashoda i povećanju uloge privatnog sektora, ne može da reši probleme siromaštva, socijalne (ne)jednakosti, zaštite životne sredine i zdravlja. Trampov protekcionizam sa početnim pozitivnim efektima na američku privredu urušio se pod naletom pandemije. Hteli to da priznaju ili ne, na delu je porast međuzavisnosti Amerike i sveta, o čemu je pisao bivši predsednik Barak Obama.

Velika medicinska pomoć, koju su Kina, Kuba i Rusija dostavile Italiji, Španiji, Francuskoj, Srbiji i Sjedinjenim Državama, upućuje na potrebu jačanja saveza država, kao i međunarodnih institucija, u suočavanju sa zajedničkim svetskim problemima – od terorizma do klimatskih promena, od širenja nuklearnog oružja do pandemija. Ove tri zemlje najveći su zagovornici razvoja novog multipolarnog sveta i jačanja multilateralizma. Činjenica da su postale najveći svetski humanitarci, dok je Rusija time na izvestan način probila obruč ekonomskih sankcija Zapada iz 2014, pomoći će im da ubuduće ne budu crne tačke na agendi američkih predsedničkih kandidata kao do sada, već polazište za nova istraživanja u očuvanju života na planeti.


Dr Jasminka Simić