Američki predsednički izbori se održavaju za svega 4 dana – 3. novembra. Kampanja koju vode Donald Tramp i Džozef Bajden, a za koju se procenjuje da će koštati gotovo 14 milijardi dolara i time postati najskuplja u istoriji, nalazi se na vrhuncu. Demokratski i republikanski predsednički kandidat organizuju finalne skupove u saveznim državama, u težnji da mobilišu neodlučne birače i privole ih na svoju stranu. Tokom četvrtka (29. oktobra) i Džozef Bajden i Donald Tramp su posetili Floridu, jednu od ključnih kolebljivih država u izbornom ciklusu – konkretno, u razmaku od par sati održali su relije u istom gradu – Tampi.

Trampov skup je počeo oko podneva (po američkom vremenu) uz prisustvo velikog broja vatrenih pristalica, koji se mahom nisu pridržavali propisanih mera u borbi protiv pandemije virusa korona. Upravo je pandemija i reakcija Trampove administracije bila jedna od tema. Supruga aktuelnog predsednika Melanija Tramp, koja se sada prvi put pojavila na nekom ovogodišnjem reliju, otvorila je događaj ističući da Trampova administracija uspešno radi na okončavanju pandemije, obnovi ekonomije i obezbeđivanju vakcine za američke građane, te stoga zaključila da treba dati podršku nekome sa dokazanim rezultatima, a ne praznim obećanjima.

Donald Tramp, dočekan ovacijama i često prekidan aplauzima, najveći deo govora je posvetio kritici i optužbama na račun svog oponenta Džoa Bajdena. Jedna od njih je usmerena na to da će Bajden uvesti lokdaun i zatvoriti ekonomiju, čime će uništiti turistički sektor u Sunčanoj državi (Florida) i ostaviti stotine hiljada ljudi bez posla. Usledile su uobičajene opaske o medijima, Bajdenovom mentalnom stanju, a potom i osvrt na kontroverzne poslovne aranžmane Hantera Bajdena, koji su se u proteklom periodu našli pod lupom javnosti. Strateški vrlo važno, predsednik se usmerio i na predstavljanje demokratskog kandidata kao vrlo bliskog sa levim (progresivnim) krilom Demokratske partije – čime ga je dalje doveo u vezu sa socijalističkim režimima Latinske Amerike od kojih je ogroman broj građana Floride – Hispanoamerikanaca – pobegao. Jasno, Tramp pokušava da učvrsti svoju bazu među najbrojnijom manjinskom zajednicom na Floridi (gotovo 6 miliona ljudi) i time odnese prevagu 3. novembra (podsetimo, Tramp već ima neverovatno visoku podršku među Hispanoamerikancima kubanskog porekla). Nakon ključnih poruka upućenih Hispano zajednici, predsednik je svoj govor završio predviđajući visoku izlaznost na Floridi, te da će mu masovni crveni talas doneti pobedu.

Džo Bajden je svoju treću posetu Floridi u zadnjih mesec dana (što samo govori o žestini kampanje za ovu saveznu državu, ako tome dodamo i nedavni skup bivšeg predsednika Baraka Obame) započeo u okrugu Brouard, demokratskom uporištu. Tokom popodneva je održan i najavljeni reli u Tampi, koji je prekinut ranije nego što je planirano, usled jakog nevremena. Bajden se osvrnuo na probleme koje je izazvala pandemija i neadekvatnu i neodgovornu reakciju američkih vlasti, ponavljajući poruke da ukoliko pobedi neće zatvarati državu ili ekonomije, ali da će se efikasno izboriti sa virusom. Važna tema je bila suočavanje sa sistemskim rasizmom i kritika Trampovog pristupa ovom pitanju – i ponovo smo imali prilike da vidimo tipičnog Bajdena, koji nastoji da se predstavi kao predsednik koji će pomiriti američko društvo i doprineti rasnoj pravdi, nudeći nadu, a ne podele (iako se po pravilu nije upuštao u konkretizaciju ovih obećanja).

Slično aktuelnom predsedniku, Džo Bajden je primarni fokus finalnog skupa na Floridi stavio na prodor među Hispano populaciju, ključnu demografsku grupu, čiji glasovi su mu potrebni ukoliko želi da pobedi 3. novembra (pokazatelji su da trenutno generalno zaostaje u odnosu na Trampa među ovom populacijom). Bajden je istakao da nije zabrinut zbog tih istraživanja, ukazujući na raznolikost Hispanoamerikanaca (grupacije različitog porekla) na Floridi, koja je verovatno veća nego u bilo kojoj drugoj državi. U nastojanju da prikupi poene među onima kubanskog i venecuelanskog porekla, kritikovao je Trampovu politiku, koja imigrante iz tih zemalja vraća nazad u „diktature“. Okrećući se sada već klasičnoj retoričkoj mantri o ljudskim pravima i demokratiji, Bajden je poslao poruku da se pristup prema Kubi (pre svega, ali i drugim zemljama) mora promeniti i da je ona danas neslobodnija u odnosu na pre 4 godine, te da Donald Tramp ne može doneti demokratiju i slobodu, jer i sam podržava autokrate širom sveta. Za kraj skupa i Bajden je naglasio da ako 3. novembra Florida bude „plava“, trka će praktično biti gotova.

A sudeći prema anketama, konačan ishod je zaista teško proceniti i Florida je i ove godine opravdala status kolebljive države. Prema podacima sa sajta RealClearPolitics prosečna prednost Džozefa Bajdena je svega 1,4 procenta. Dva najnovija istraživanja Kvinipek univerziteta i Monmaut univerziteta ukazuju da bi Bajden osvojio 45% glasova prema Trampovih 42%, odnosno 50% nasuprot 45%, iako su oba rezultata u margini greške.