Posle trogodišnjih političko-proceduralnih peripetija, Sjedinjene Američke Države su ove srede postale prva država koja se zvanično povukla iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Dok čekamo zvanične rezultate ovogodišnjih izbora, Tramp ispunjava svoje obećanje da će iz borbe sa klimatskim promenama povući državu koja je druga u svetu po emisiji štetnih gasova.
„Povlačenje SAD će ostaviti veliku prazninu u našem sporazumu i globalnim naporima da se ispune ciljevi iz Pariskog dogovor“, rekla je za Reuters Patricija Espinosa, sekretarka Mreže UN za klimatske promene (UNFCCC). Ipak, SAD ostaju članice UNFCCC.
Donald Tramp je prvi put najavio svoju nameru o povlačenju SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma u junu 2017, da bi njegova administracija o tome službeno obavestila UN 4. novembra prošle godine. Ovo povlačenje Sjedinjene Države čini jedinom državom od 197 potpisnica koja se povukla iz sporazuma sklopljenog 2015. godine.
U zajedničkoj izjavi, UNFCCC, Britanija, Francuska, Čile i Italija izražavaju žaljenje zbog američkog povlačenja, navodeći kako će i dalje ostati posvećene saradnji s američkim partnerima po pitanju delovanja ka umanjenju efekata klimatskih promena.
Nazvavši američko povlačenje „izgubljenom prilikom“, predsedavajući Afričke grupe pregovarača u globalnim klimatskim pregovorima rekao je da će ovaj potez Sjedinjenih Američkih Država stvoriti i manjak u klimatskim finansijama. Ukazao je na obećanje iz Obamine ere da će Amerika u fond za pomoć ugroženim zemljama u borbi protiv klimatskih promena uložiti tri milijarde dolara, pri čemu je dosad uložena samo trećina.
Dok je Tramp u toku svog mandata dovodio u pitanje koncept klimatskih promena, videći u njemu pokušaj da se uspori rast američke ekonomije, njegov protivnik na ovogodišnjim predsedničkim izborima predstavio je plan Čiste energetske revolucije od devet tačaka, od kojih jedna predviđa obnovu učešća SAD u Pariskom klimatskom sporazumu.
Posle propasti Kjoto protokola, koji nije uspeo da postavi temelј na kome će se graditi dalјi uspeh u borbi protiv klimatskih promena, države su se usaglasile o donošenju sporazuma sa nešto mekšim smernicama umesto strogih pravila. Prema Sporazumu, države su dužne da predstave svoje petogodišnje nacionalne planove o redukciji gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte. Po ovom pitanju ne postoje nikakvi ciljevi nametnuti sa strane, već svaka država samostalno kreira svoje politike u skladu sa sopstvenim mogućnostima, a takođe postoji i obaveza redovnog podnošenja izveštaja kako bi se pratili rezultati.
Prema sporazumu potpisanom za vreme Baraka Obame 2015. godine, Amerika se obavezala da će smanjiti emisiju štetnih gasova za 26-28% do 2025. Bajden je obećao da će te ciljeve ispuniti, i da će do 2050. godine dostići da nema emisije štetnih gasova, jer će uložiti ogroman novac u transformaciju ekonomije.
Ivana Janković
