Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Džozef Bajden, predstavio je tokom ove nedelje svoj plan za obnovu američke infrastrukture. Plan je vredan 2250 milijardi dolara i podrazumeva obnovu puteva, mostova, sistema javnog saobraćaja, kao i vodovodnog sistema i sistema za napajanje električnom energijom, ali i unapređenje različitih usluga stanovništvu.

Na prvi pogled izloženog plana, primetno je široko shvatanje pojma infrastruktura i uvođenje novog koncepta „ljudska infrastruktura“ koji podrazumeva izgradnju struktura koje mogu pomoći u jačanju ekonomije i omogućiti ljudima da učestvuju u njoj. Najveća stavka u Planu o obnovi infrastrukture je izdvajanje od 621 milijardi dolara za puteve i mostove, kao i 165 milijardi dolara za javni prevoz. Takođe, Plan sadrži i predlog za proširenje usluga Medikejda (Medicaid) na negu starih i osoba sa invaliditetom, veća ulaganja u škole i negu dece, podršku u procese obuke za posao, programe prevencije nasilja, spremnost za pandemiju i nova istraživanja.

Plan sadrži nekoliko interesantnih detalja. Bajden je još u svojoj predizbornoj kampanji u okviru klimatskih ciljeva najavio da želi da se u Americi značajno poveća upotreba električnih vozila. Krajni cilj plana elektrifikacije je prelazak potrošača i preduzeća na vozila koja koriste čista goriva, a ovaj plan će početi da se sprovodi počevši od najprepoznatljivijih stvari svakodnevnice – žutog školskog autobusa i kamiona poštanske službe. Bajdenov plan poziva i na sve vrste ulaganja u škole i sve nivoe obrazovanja. Interesantan je i poziv za ulaganje od 10 milijardi dolara u istraživanje i razvoj na koledžima i univerzitetima koje tradicionalno pohađaju Afroamerikanci.

Plan o infrastrukturi sadrži i sredstva u iznosu od 50 milijardi dolara koja će biti namenjena za stvaranje kancelarije u okviru Odeljenja za trgovinu. Ova kancelarija će imati zadatak da nadgleda ključne lance snabdevanja u državi, posebno one koji su se pokazali najranjivijim tokom pandemije virusa korona. Planirani novac će biti korišćen za povećanje domaćih industrijskih kapaciteta i investiranje u proizvodnju kritične robe. Značajna stavka Plana je i ulaganje od 180 milijardi dolara u nove tehnologije koje Pentagon pokušava da koristi, posebno veštačku inteligenciju i kvantno računanje.

Mnogi ovaj Plan i predsednika Bajdena porede sa Frenklinom Delanom Ruzveltom i njegovim Nju Dilom (New Deal) o obnovi zemlje nakon Velike depresije 30tih godina 20. veka. U narednom periodu ćemo moći da pratimo kako će teći ostvarivanje ovog Plana i šta će on doneti Sjedinjenim Američkim Državama.


Aleksandra Baklaja