Guverner Kalifornije Gevin Njusom je u petak potpisao izvršnu naredbu, čineći Kaliforniju prvom državom koja se obavezala da će svim registrovanim glasačima poštom dostaviti glasačke listiće za novembarske izbore.

Iako je ova opcija zakonom iz 2016. omogućena u mnogim okruzima Kalifornije, sada je njena primena proširena na državni nivo. Potreba za ovakvim propisom prati zabrinutost javnost oko sprovođenja predsedničkih izbora u skladu sa propisanim merama fizičkog distanciranja, ali posebno nakon unutarpartijskih izbora u Viskonsinu, kada su te brige opravdane i iskustvom na terenu.

„Izbori i pravo glasa su osnova naše demokratije“, izjavio je Njusom. Ovaj korak načinjen je zbog i dalje postojeće opasnosti za održavanje masovnih skupova i tradicionalnog načina glasanja u novembru, prenosi Voks. „Nijedan stanovnik Kalifornije ne bi trebalo da bude primoran da rizikuje svoje zdravlje kako bi ostvarili svoje pravo glasa“, dodao je Njusom.

Njusom je naglasio da će glasanje uživo i dalje postojati kao mogućnost, rekavši da „i dalje želimo da ostavimo dovoljan broj fizičkih mesta na kojima će ljudi moći da glasaju“, prenosi Njujork tajms.

Potez Kalifornije i mogućnost drugog talasa pandemije oživeli su debate o načinima glasanja na federalnom nivou. Kod demokrata su prisutna mišljenja o omogućavanju glasanja poštom na nivou SAD, među kojima su i zakonodavni predlog Ejmi Klobučar i Rona Vajdena, kao i inicijativa Nensi Pelosi u Predstavničkom domu.

Sa druge strane, republikanci su izrazili svoje rezerve po tom pitanju, pre svega zbog rizika  odizbornih prevara, nazivajući ovu naredbu „slabo prikrivenom političkom taktikom“ koja će „ugroziti bezbednost izbora“.

Države u SAD-u već imaju iskustva sa organizovanjem izbora putem pošte – pet država (Vašington, Oregon, Juta, Kolorado, Havaji) već dostavlja glasačke listiće poštom svojim stanovnicima, dok u svim državama postoji neki vid glasanja u odsustvu. Takođe, Ohajo je na državnom nivou unutarstranačke izbore održao putem pošte. Dok su istraživanja pokazala da je 72 odsto američkog javnog mnjenja (79 odsto demokrata, 65 odsto republikanaca) na strani glasanja poštom, a izborne prevare ne tako česta pojava, tranzicija ka sprovođenju izbora na ovaj način pre svega podrazumeva visoke finansijske izdatke za države.

CARES Act, usvojen krajem marta, trebalo je da pokrije visoke troškove održavanja izbora u doba pandemije virusa korona, ali ta sredstva, prema oceni Brenan centra za pravdu (Brennan Center for Justice), predstavljaju samo deo neophodnih finansijskih izdataka za bezbedno održavanje izbora ove godine.

Takođe, diskusije se vode i o kapacitetima država da u kratkom roku uvedu ovu mogućnost. Državna sekretarka Vašingtona Kim Vajman rekla je da je ova tranzicija u njihovom slučaju trajala čak 25 godina, i da će godine neophodnih priprema zameniti deset meseci, ukoliko se ovakva mera bude sprovela na federalnom nivou.

Novi predlozi načina glasanja bi svakako trebalo da uzmu u obzir resurse koje bi državama trebalo staviti na raspolaganje kako bi ova tranzicija bila adekvatno sprovedena, uz brigu za javno zdravlje koja ostaje na prvom mestu.


Mina Radončić