Pre nekoliko dana je Džozef Bajden, pretpostavljeni kandidat demokrata na predstojećim predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama konačno doneo odluku ko će mu biti partner u izbornoj trci, izabravši tom prilikom Kamalu Haris, senatorku iz Kalifornije. Dugo vremena je Bajden držao u tajnosti svoj izbor i premda se naslućivalo ko bi to mogao biti, imena nekoliko istaknutih političarki su do samog kraja bila u opticaju. Odabir nekadašnje kandidatkinje u preliminarnoj trci demokrata je odjeknuo širom političkog spektra i prouzrokovao odgovor iz suprotnog tabora, kao i od strane progresivne struje unutar Demokratske partije.

Demografija je od suštinskog značaja za ostvarivanje pobede na predsedničkim izborima u SAD. Izučavanjem populacije i načina na koji određene grupe glasaju ili koji su stavovi njihovih članova o najbitnijim pitanjima, može se „kreirati“ savršeni kandidat za određenu poziciju. Shodno tome, potencijalna kandidatura Elizabet Voren bi ujedinila progresivnu i umerenu struju unutar partije, dok bi nominacija guvernerke Mičigena, Grečen Vitmer, možda donela veću podršku u „najtrusnijim“ saveznim državama. Ista logika se mogla upotrebiti za Stejsi Abrams, nekadašnju kandidatkinju za guvernera izuzetno značajne savezne države Džordžije. Ipak u svetlu rasnih nemira i protesta izazvanim ubistvom Džordža Flojda, koji su iz korena potresli Sjedinjene Države, logično je bilo da će Bajden odigrati na „rasnu“ kartu i izabrati Afroamerikanku i Indijku, kao kandidatkinju za drugu najmoćniju poziciju u državi.

Napadi na Kamalu Haris od strane predsednika Trampa i Republikanske partije su postali sve učestaliji krajem jula, kada je postalo sve izvesnije ko će biti Bajdenova „prva violina“. Oni su tada iskoristili prethodno otkrivenu informaciju da je jedna od njenih bliskih saradnica za vreme njenog mandata kao državne tužiteljke primila 34.900 američkih dolara na ime nagodbe, u zamenu za mirno povlačenje sa svog položaja. To otkriva ugovor o poverljivosti podataka sastavljen 2011. između kancelarije tužiteljke i njene zamenice za administraciju Teri Karbau. Iako nije načinila nijedan zakonski prestup, senatorka je bila optužena za licemerje jer se kasnije u Kongresu borila sa velikim žarom protiv sporazuma o poverljivosti podataka.

Izborni tim Donalda Trampa je svestan da ženskim glasačima ne može prići slanjem direktnih poruka, već je ranije pokušavao kroz naglašavanje svojih uspeha u smanjivanju nezaposlenosti i oslikavanju bezbedne situacije u državi. Takvu sliku je pandemija virusa korona skroz promenila. Žene iz predgrađa predstavljaju ključnu populaciju čije je glasove Tramp većinski osvojio 2016. godine. Svega dve godine kasnije, ista populaciona struktura je bila od presudnog značaja u demokratskom preuzimanju Predstavničkog doma. Od tada se njegova podrška u predgrađu značajno smanjila i on pokušava da taj „tas na vagi“ održi na svojoj strani govoreći protiv Bajdenove politike izgradnje jeftinih domaćinstava. Donald Tramp je u nekoliko navrata bio blizu da, prilikom kritikovanja ove ideje fokusira svoje napade na isključivo rasnoj osnovi. Takva retorika je u određenoj meri odvratila natprosečno obrazovane ljude iz predgrađa od republikanskog kandidata.

Tramp svoj prostor u ovoj ciljnoj grupi traži kroz kritiku Bajdenove težnje da smanji troškove za policiju, jer tvrdi tvrdi da će to dovesti do povećanja stope kriminala i tako ugroziti mir u predgrađima američkih gradova. Takođe, on se, uprkos pandemiji zalaže za povratak dece u školu, kako bi ženske glasače uverio da će biti rasterećene, za razliku od prethodnog perioda kada su morale da budu uz svoju decu kako bi im pomagale u školovanju na daljinu. Oba pitanja su izuzetno polarizujuća i ovakva argumentacija može biti izuzetno rizična, kako za Trampa, tako i za Bajdena, u trci koja se čini sve neizvesnijom.

Progresivna struja Demokratske partije je ostala nezadovoljna nakon Bajdenovog odabira kandidata za mesto potpredsednika države zbog prethodnog uspeha koji su ostvarili, kako na izborima za Predstavnički dom 2018. godine, tako i zbog kvalitetnog otpora koji je Berni Sanders, njihov predvodnik i nekadašnji kandidat u preliminarnoj fazi izbora, pružio Džozefu Bajdenu. Establišment partije bio je primoran da uvidi da je nužno prilagođavanje savremenim okolnostima kako bi se adekvatno odgovorilo na pitanja socijalnih izdataka, borbe protiv klimatskih promena i stvaranja održive i zelenije ekonomije. Proglašenjem Kamale Haris, progresivci su se uplašili da su na duge staze izgubili mogućnost postavljanja „svog čoveka“ na jednu od najbitnijih funkcija u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova činjenica dolazi više do izražaja ukoliko se uzme u obzir da bi Džozef Bajden, ukoliko postane 46. predsednik SAD, bio najstarija osoba izabrana na tu funkciju. Na taj način je potencijalnoj potpredsednici Haris ostavljen prostor da dodatno gradi svoje ime i ugled i tako, postane kandidat na narednim izborima. U slučaju da okosnicu administracije budu činila neoliberalna političara, napredna struja će svoj uticaj pokušati da projektuje kroz zakonodavno telo, boreći se za svako raspoloživo mesto kongresmena i senatora na novembarskim izborima za Kongres. Na taj način bi dugoročno učvrstili svoju poziciju i obezbedili da se njihova politika doslednije sprovodi od strane Bele kuće.

Ukoliko se vratimo nekoliko meseci unazad, Kamala Haris i Džozef Bajden su bili žestoki protivnici u televizijskim duelima na preliminarnim izborima demokrata. U Bajdenovom timu je postojao strah da bi, pomenuta sučeljavanja mogla biti kasnije iskorišćena u debatama protiv Donalda Trampa i Majkla Pensa. Ona je vrsna debaterka koja je svoje govorničke sposobnosti razvila kroz višegodišnju karijeru javnog tužioca i zasigurno je spremna da se suprotstavi potpredsedniku Pensu u predstojećim duelima na nacionalnim televizijskim stanicama. Na izborima u SAD je uvek značajna priča kandidovanog političara i njihov razvojni put. Ona je dete imigranata iz Indije i sa Jamajke, i kao takva može da bude uzor svima onima koje je Tramp koristio kako bi zastrašivao svoje biračko telo tokom mandata. Na kraju, računica je sasvim jasna: Kamala Haris je popularna senatorka iz značajne savezne države Kalifornije koja može, zbog svog porekla, u povoljnom istorijskom trenutku oličenom u protestima zbog ubistva Džordža Flojda i zbog neadekvatnog odgovora Trampove administracije na zdravstvenu krizu, i u svetlu nadolazeće recesije, ojačati i održati vođstvo koje Bajden ima u odnosu na Trampa prema istraživanjima javnog mnjenja.


Ivan Životić