Nakon što je pobedio u tri države na unutarstranačkim izborima održanim prošlog utorka, favorit za nominaciju demokrata definitivno je postao Džo Bajden. Međutim, uprkos širokoj koaliciji glasača, Bajden nema podršku mladih.

Analiza glasanja mladih na izborima u Arizoni, Ilinoisu i Floridi pokazala je da Sanders uživa značajno veće poverenje među ovom grupacijom. To potvrđuju i sveobuhvatna istraživanja javnog mnjenja, gde prema poslednjim rezultatima koje je objavio Ekonomist, u izboru između Bajdena i Sandersa, Sanders uživa podršku 73 odsto mladog elektorata. Isto tako, treba spomenuti da je na pitanje: „Koliko mislite da (kandidat) brine o potrebama i problemima ljudi poput Vas?“, 39 posto mladih odgovorilo pozitivno za Bajdena, dok je ta stopa dostigla 60 procenata kod Sandersa.

Entuzijazam mladih postala je jedna od prelomnih tačku za uspeh demokratskih kandidata na izborima. Njihova podrška donela je pobede Baraku Obami i Bilu Klintonu, dok to nije bio slučaj sa Hilari Klinton, Džonom Kerijem i Alom Gorom. Na primer, iako su mladi činili 19 posto elektorata i na izborima 2016. i 2012, Klinton je dobila 5% manje podrške u odnosu na Obamu. Izlazne ankete su pokazale da je ta razlika bila mnogo drastičnija u presudnim, tzv. neodlučnim državama (swing states), kao što su Viskonsin ili Pensilvanija. Dok je u Viskonsinu Obama imao 23% veću podršku u kategoriji klasača od 18 do 29. godina u odnosu na Romnija, Klintonova je imala samo za tri procenta bolji rezultat od Trampa. Dobar primer je i Pensilvanija gde je Obamina margina u ovoj kategoriji iznosila 28 procenata, naspram devet odsto koliko je glasova više dobila Klintonova.

Bajden uživa sličnu stopu podrške glasača mlađih od 30% kao i Klintonova 2016. godine. Međutim, prošle nedelje smo mogli videti zaokret u njegovoj politici u vezi sa besplatnim školarinama na državnim univerzitetima i otplaćivanjem studentskog duga u bankrotstvu. Obraćajući se Sandersovim glasačima u utorak, njegova ključna poruka je bila: „Slušam vas, znam koliki je ulog, znam šta da radim“.

Analitičar demokrata Endru Bauman (Andrew Baumann), koji je proučavao glasačko ponašanje mladih, rekao je da Bajden „nailazi na slične izazove (koje je imala Klinton) kako bi ubedio glasače da on nije protivnik onoga što Berni pokušava da postigne“. On je naglasio da je za mnoge mlade pitanje klimatskih promena na prvom mestu, i da bi Bajden trebalo da stavi akcenat na to pitanje u svojoj kampanji. Približavanje pristupa ova dva kandidata mogao se videti i u debati prošle nedelje, kada je i Sanders istakao da su njegove progresivne ideje udvostručavanja minimalne zarade, besplatnih školarina i „Zelenog Nju Dila“, koje su isprva smatrane radikalnim, sada prihvaćene i od strane njegovog predsedničkog takmaca Bajdena.

Taj pristup potvrdio je i Bajden, rekavši da, iako se Sanders i on ne slažu oko taktike, dele zajedničku viziju – pristupačnog zdravstva za sve Amerikance, smanjivanja nejednakosti u primanjima, suočavanja sa klimatskim promenama i oko drugih pitanja.

Ipak, ne dele svi Bajdenov optimizam. Maks Berger (Max Berger), koji je prethodno radio na predsedničkoj kampanji Elizabet Voren, rekao je da se ovde ne radi o marketingu, već o „prodavanju pogrešnog proizvoda“. Generaciji koja je odrasla sa recesijom, Trampovom administracijom, sada pandemijom i potencijalno još jednom recesijom, „status quo nema nikakvog smisla“.

Stoga, ukoliko želi da mladi budu na njegovoj strani i da „dobije glasove ljudi koji predstavljaju budućnost države“, Bajdenu su potrebne ideje koje motivišu ovu kategoriju birača.


Mina Radončić