Demokrate i republikanci u američkom Senatu su uspeli da postignu dvostranački dogovor oko rešenja za suzbijanje ekonomskih posledica pandemije virusa korona. Prethodni pokušaji da se usvoji paket ekonomske pomoći preduzećima, radnicima i nezaposlenima bili su neuspešni iz razloga što su demokrate tražili veće zaštite za radnike, te veći nadzor nad finansijskim sredstvima namenjenim preduzećima koja su pogođena restriktivnim merama.

Cilj ovih mera je sprečavanje širenja zaraze. Do sada, one su se pokazale kao mač sa dve oštrice. S jedne strane, one mogu doprineti očuvanju opšteg zdravlja građana u jeku pandemije, ali istovremeno mogu biti izuzetno štetne ne samo po američku, već i po svetsku ekonomiju. Ovu realnost su reflektovali mnogi analitičari, kao i članovi Trampove administracije, poput ministra finansija Stivena Mnučina (Steven Mnuchin), koji je upozorio da SAD rizikuju nezaposlenost od preko 20% ukoliko državni organi ne podrže američku ekonomiju dok su restriktivne mere na snazi. Ove mere su već rezultirale u znatnom smanjenju ponude na tržištu, jer su mnogi poslovni objekti morali biti privremeno zatvoreni. Takođe je došlo do opadanja tražnje na tržištu jer su vlasti od građana tražile da ostanu u svojim kućama. Sve ovo je učinjeno kako bi se smanjio međuljudski kontakt i samim tim transmisija virusa. U svetlu ambivalentnosti restriktivnih mera, predsednik Tramp je na Tviteru (Twitter) napisao da „ne možemo dozvoliti da lek bude gori od samog problema“, što upućuje na mogućnost preispitivanja ovih mera i njihovog prevremenog okončanja u cilju sprečavanja daljeg slabljenja američke ekonomije.

Međutim, paket ekonomske pomoći vredan oko 2 biliona dolara (2000 milijardi), koji je ove srede usvojen u američkom Senatu, mogao bi da odloži predsednikove namere o smanjenju ili potpunom ukidanju restriktivnih mera u bližoj budućnosti. Pored ostalog, ovaj paket predviđa direktnu finansijsku pomoć pojedincima, preduzećima i saveznim državama pogođenim pandemijom.

Reč je o najvećem paketu ekonomske pomoći u savremenoj američkoj istoriji, čija je vrednost nešto manja od polovine celokupnog američkog federalnog budžeta. Ovo je takođe treća velika intervencija koju su američki državni organi ovog meseca preduzeli u cilju borbe protiv pandemije. Pre ovoga, donete su mere hitne pomoći u vrednosti od 8,3 milijardi dolara, kao i mere koje pružaju naknadu u slučaju nezaposlenosti, dodatnu pomoć porodicama koje su pogođene pandemijom, i besplatno testiranje kojim se utvrđuje da li je neko zaražen virusom.


Bojan Latinović