Poslednjih dana stvari se ubrzavaju i kristališu u trci za predsedničku nominaciju Demokratske partije. Posle Toma Stajera (Tom Steyer) i Pita Butidžidža (Pete Buttigieg), i senatorka iz Minesote, Ejmi Klobučar (Amy Klobuchar), odustala je iz dalje trke za nominaciju. Dodatno, najavila je da će se pridružiti Džozefu Bajdenu (Joseph Biden) na njegovom mitingu u Dalasu, gde će pored objave svog povlačenja, podržati bivšeg Obaminog potpredsednika, prenose američki mediji.

Zanimljivo je da je Klobučar odustala samo dan pre famoznog „Super utorka“, dana kada će biti izabrano gotovo 40% delegata za završnu Nacionalnu demokratsku konvenciju. Podsećamo, tokom tog dana 14 saveznih država, Američka Samoa i demokrate u inostranstvu biraju ukupno 1334 delegata. Ipak, odustajanje senatorke Klobučar ne treba mnogo da iznenađuje, sa obzirom na to da i nije imala previše zapažene rezultate u dosadašnjem toku izbora. Osvojila je svega 7 delegata i po ovom pokazatelju zauzima tek peto mesto kod demokrata. Samim tim njeno povlačenje bilo je očekivanije nego povlačenje Pita Butidžidža (Pete Buttigieg), koji je za razliku od Klobučar bio treći po broju delegata.

Zašto je odustala?

Razlozi za povlačenje oba kandidata jesu loše prognoze i očekivano mali broj delegata koji bi Butidžidž i Klobučar osvojili na predstojećem „Super utorku“. Prema istraživanjima javnog mnjenja, jedina država u kojoj je prognozirama pobeda Ejmi Klobučar jeste upravo Minesota, u kojoj je od 2007. godine dva puta birana na mesto senatora. Vrhunac kampanje Ejmi Klobučar došao je sredinom februara kada je posle zapaženog nastupa na osmoj debati Demokratske partije ostvarila oko 20% glasova odnosno 6 delegata na izborima u Nju Hempširu. Međutim, njen niz dobrih rezultata nije se nastavio. Na kokusu u Nevadi nije osvojila nijednog delegata, kao ni na poslednjim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini. Dodatno, loša organizacija na terenu i nesposobnost da se privuku latinoamerički i afroamerički glasovi, doprineli su lošijim rezultatima. Sve to je vodilo, kao što sada vidimo, do prekida njenje kampanje.

Klobučar je pokrenula svoju kampanju obećavajući da će se fokusirati na „srce države“, nadajući se da će iskoristiti svoju poziciju na Srednjem zapadu kako bi ubedila demokrate da je najboji način da se porazi Donald Tramp nominovanje nekog ko bi mogao da povrati nezadovoljne glasače iz država kao što su Mičigen i Viskonsin. Tokom kampanje često se šalila kako će sagraditi „Plavi zid“ oko Srednjeg zapada i naterati Trampa da za to plati. Upravo će Mičigen i Viskonsin, države koje su podržale Baraka Obamu 2008. i 2012. godine, a zatim se 2016. okrenule Trampu, biti među ključnima za opšte izbore 3. novembra.

 Dodatno, Klobučar nikada nije u potpunosti uspela da „nacionalizuje“ svoju kampanju. Ona je u 2020. godinu ušla sa manje od 5 miliona dolara na bankovnom računu, što je malo u odnosu na većinu kandidata. Iako je primila finansijsku injekciju od 12 miliona dolara nakon nastupa u Nju Hempširu, bilo je prekasno da se ta sredstva upotrebe u marketinške i druge reklamne aktivnosti, kao i u rad aktivista na terenu. Treba reći i da su novčani problemi bili jedan od ključnih činilaca njenog neuspeha na izborima u Nevadi i Južnoj Karolini.

Ko najviše dobija smanjivanjem broja kandidata kod demokrata?

Kandidat koji će najviše dobiti ovim skorašnjim povlačenjima jeste upravo Džozef Bajden, koji se nakon dobrih rezultata u Nevadi i odličnih rezultata u Južnoj Karolini, vratio u trku za demokratsku nominaciju. Trenutno je drugoplasirani sa 54 delegata, tik ispod Sandersa koji vodi sa 6 delegata razlike. Kandidati koji su se povukli omogućice grupisanje glasova oko jednog kandidata, najverovatnije Bajdena, koji će se suprotstaviti trenutno vodećem Sandersu. Pored njih dvojice, u daljoj trci za nominaciju ostali su i Elizabet Voren, Talsi Gabard i Majkl Blumberg. Očekuje se da će se posle „Super utorka“ ovaj krug kandidata smanjiti na dva ili tri. Imajući sve u vidu, pogotovu značaj koji sa sobom nosi „Super utorak“, može se reći da prava trka za demokratsku nominaciju tek počinje.


Pavle Janošević