Budući demokratski predsednički kandidat, Džozef Bajden, juče je u Vilmingtonu (Wilmington), u Delaveru (Delaware), održao govor u kojem je, između ostalog, kritikovao aktuelnog predsednika Donalda Trampa i njegovu reakciju na tekuću pandemiju virusa korona. U pitanju je jedan od nekoliko njegovih javnih nastupa održanih od marta, kada ga je zdravstvena kriza prinudila za fizičku i političku izolaciju. Usled približavanja opštih izbora i rasta njegove političke popularnosti, bivši potpredsednik je u poslednje vreme postao agresivniji u svojoj predizbornoj kampanji, kako u pogledu promocije svog političkog programa, tako i u pogledu kritike trenutnog predsednika. Ipak, iz zdravstvenih razloga, Bajden je isključio mogućnost održavanja predizbornih relija, koji bi mu mogli biti od dodatne političke koristi. Za razliku od njega, predsednik Tramp je već održao svoj prvi reli od početka pandemije, te planira da tako nastavi do početka novembra.

Kritikujući mere Trampove administracije u odnosu na odvijajuću zdravstvenu krizu, Bajden je izjavio da se američki predsednik “predao” virusu, te je naglasio važnost nošenja maske u javnosti, nešto što je Tramp uglavnom odbijao da uradi. Zajedno sa ovim kritikama, Bajden je izneo i svoj plan za suzbijanje pandemije i njenih posledica, ukoliko dođe na mesto predsednika SAD. Neki od elemenata tog plana su obavezno nošenje maski u javnosti i veća osetljivost na mišljenja eksperata, poput doktora Entonija Faučija (Anthony S. Fauci), koji je nedavno izjavio da bi, usled ponovnog rasta broja zaraženih, taj broj u Americi mogao iznositi preko 100 000 ljudi dnevno.

Neki kritičari su smatrali da predsednik Tramp ignoriše savete stručnjaka u svojoj administraciji, da među njima stvara atmosferu straha, te da svoj cilj reizbora stavlja iznad opšteg zdravlja građana. Ovo se može videti po njegovoj žurbi da otvori ekonomiju, kako bi do novembra pokušao da ublaži socio-ekonomske posledice pandemije, koja ga je lišila njegovoj glavnog predizbornog aduta – jake ekonomije. S druge strane, mnogi republikanci su verovali da iza insistiranja na drakonskim merama u suzbijanju pandemije stoje politički, a ne zdravstveni motivi, odnosno želja da se umanje šanse za ponovnu pobedu Trampa u novembru.

U svom govoru, Bajden se takođe osvrnuo na nedavni izveštaj u kojem se tvrdi da je Rusija finansijski podsticala ubijanje američkih trupa u Avganistanu, izbor potpredsednika i novi kulturni rat izazvan pozivima na uklanjanje statua i naziva istorijskih figura koje su praktikovale rasizam ili imale rasistička uverenja. Tokom predsedničke debate u martu sa njegovim tadašnjim protivkandidatom Bernijem Sandersom (Bernie Sanders), Bajden je obećao da će izabrati ženu za potpredsednika SAD, i da će na mesto sudije Vrhovnog suda SAD postaviti pripadnika afroameričke zajednice. Na osnovu njegovog jučerašnjeg govora, vest o osobi koju je Bajden izabrao za potpredsednika bi mogli da očekujemo u avgustu.

Konačno, osim toga što je pokrenulo  talas protesta protiv policijske brutalnosti i rasizma, ubistvo afroamerikanca Džordža Flojda prošlog meseca je takođe mnoge navelo na moralno preispitivanje istaknutih ličnosti u američkoj istoriji, poput prvog američkog predsednika Džordža Vašingtona (George Washington) i Tomasa Džefersona (Thomas Jefferson), autora Deklaracije o nezavisnosti (Declaration of Independence) i tvorca izreke “svi ljudi su stvoreni jednaki” (“All men are created equal”). Međutim, navedene ličnosti su takođe svojevremeno držale robove, zbog čega neki Amerikanci insistiraju na uklanjanju njihovih statua i imena iz javnog prostora. Bajden, čija je politička istorija takođe ispunjena ambivalentnošću kada je reč o rasnim pitanjima, pre svega zbog njegove saradnje sa segregacionistima u prošlosti, naglasio je da je potrebno razlikovati one koji su imali plemenite ideje, poput Vašingtona i Džefersona, od onih koji su ne samo praktikovali, već i verovali u rasizam.


Bojan Latinović